Skica za povijest jednog mjesta

Pisano: 24. srpnja 2006.

Čehovec

Uvod

Začuđuje danas da na velikom polju Interneta ima tako malo podataka o Čehovcu. Uz te fragmente za početak istraživanja uzeo sam Monografiju Prelog  izdanu u povodu 730. obljetnice prvog spominjanja Preloga (1264. - 1994.) jer je od početka 1993. godine naselje Čehovec dio prvo općine i kasnije Grada Preloga. Iako sam očekivao detalje vezane uz početke Čehovca, tu se ovo naselje spominje zaista rijetko i to u tablicama stanovništva, narodnosti i pokojim usputnim spomenom mjesta kao dijela Grada Preloga (Sva sreća što je dr. Juraj Kolarić u župnoj monografiji Sveti Juraj u Trnju kazao nešto više - vidi popis literature, op. a.)

Razlozi su svakako u novijoj rascijepljenoj "svijesti" naselja; u državnoj strukturi jedinica lokalne uprave i samouprave spada u Grad Prelog, ali u crkvenoj podjeli župa ostaje u Župi Sveti Juraj u Trnju. Žitelji Čehovca također svoje zadnje počivalište nalaze na Župnom groblju Sveti Juraj u Trnju. Ovakva nelogična i za neko naselje veoma loša usmjerenost nije rijetkost u Međimurskoj županiji. Karte župa, općina, radova i školskih područja početkom 90-tih godina prošloga stoljeća sigurno nisu dijelili stručnjaci već su se ponajprije zadovoljavale potrebe lokalnih političara i njihovih obećanja. Ljudi danas zaboravljaju višestoljetnu tradiciju i kao istine prihvaćaju mnoge, rekli bismo "pomodne" novosti. Istina, naselja se polako oporavljaju, žive se i bore u svojim lokalnim zajednicama. A povijest i dalje neumoljivo okreće svoje stranice.

Drugi važni razlog je u dvostrukoj usmjerenosti osnovnog školstva. Prema mreži škola (zadnji puta potvrđenoj u Međimurskoj županiji 1996. godine) do 4. razreda osmoljetke učenici polaze školu u Svetom Jurju u Trnju (Područna škola Osnovne škole Hodošan), a od 5. razreda nadalje u Osnovnoj školi Prelog. Kako na to roditelji imaju pravo, na razne načine u proteklom desetljeću učenici nižih razreda također su se upisivali u OŠ Prelog pa se od školske 2004./05. cjelokupna generacija učenika upisuje u OŠ Prelog. Školske 2006./07. nijedan učenik iz Čehovca neće polaziti školu u Svetom Jurju.

Na tom raskršću putova: cestovnih i željezničkih; ideja u dvije župe i dvije škole; usmjerenosti "prek štreke" i "k Dravi" Čehovec danas dopunjuje svoju povijest.

Kroz povijest do 1990. godine

Čehovec svoje ime najvjerojatnije zahvaljuje doseljenim obrtnicima iz Češke, koji su setu nastanili i osnovali mjesto Čehovec.

Sela ili filijale koje su nekoć pripadale ili danas pripadaju župi nisu jednako stare. Goričan, Sv. Juraj (Trninc), Hodošan, Čehovec i Palinovec spominju se ili kao mjesta ili kao posjedi već u 13. stoljeću, dok se Donji Pustakovec, Donji Hrašćan i Turčišće spominju sredinom 17. stoljeća.

U proljeće 1241. godine provalili su u Mađarsku Mongoli i Tatari koji su iduće godine preko zamrznute Drave i Mure provalili u Međimurje nastavljajući svoj rušilački pohod po Hrvatskoj. Sigurno su tada bile razvaljene i zapaljene mnoge međimurske crkve. Nakon odlaska Mongola zaredale su parnice o vlasništvu nad imanjima. Kralj Bela IV. iz zahvalnosti onima koji su mu na bijegu pred Tatarima kroz Hrvatsku pomagali podjeljivao je mnogim mjestima i plemićima posebne slobode i imanja. Među njima spominju se i darovana selišta, a jedno da se nalazi kod Jalše (Gelse) i da mu granica na istoku dopire do imanja Goričan (Kerechen). Potok Jalše doista se nalazi kod Donjeg Kraljevca i teče sjeveroistočnim pravcem prema Goričanu gdje ga već zovu Sratka. Prema tomu, ovo se imanje nalazilo kod Donjeg Kraljevca. U spomenutoj se ispravi spominje da dio imanja na zapadu graniči sa „Chenesa", što bi moglo biti iskrivljeno ime za mjesto Čehovec koje se nalazi zapadno od Donjeg Kraljevca

Car Leopold objavio je 3. travnja 1670. da se grofu Petru Zrinskom zapljenjuje sva njegova imovina . Kraljevi opunomoćenici objavili su popis imanja Zrinskih 19. svibnja 1670. godine i tu saznajemo da je u Donjem Međimurju grof Zrinski bio gospodar trgovišta Prelog, Legrad i Kotoriba, a kmetovi mu bijahu žitelji brojnih današnjih sela među kojima je i Čehovec.

Krajem XVIII. stoljeća, točnije 16. studenog 1790. u Međimurju je osnovano 9 novih župa (spomenimo Goričan i Draškovec...). Draškovcu je osnovana nova župa kojoj su iz župe Prelog pripala naselja Donji Kraljevec, Hemuševec i Oporovec, a iz župe Donji Vidovec selo Ćukovec. Selo Čehovec iz Župe Prelog priključeno je župi Sveti Juraj u Trnju. Tada Čehovec dobiva svoju prvu kapelu. Podignuta je sigurno na mjestu na kojem se  prije nalazio pil koji se spominje 1768. godine s primjedbom da ga uzdržava selo.  

Vizitator spominje 1822. godine da se u Čehovcu gradi kapela koja još nije dovršena. Dvadeset godina kasnije spominje se da se u kapeli nalazi jedan oltar sv. Roka i da vjernici uzdržavaju kapelu (K.v. 1841.,106-114.). Kapela je bila obnovljena 1845./46.

Prvim organizatorom školstva u župi Sveti Juraj u Trnju možemo nazvati župnika Stjepana Hausera koji je 1841. godine osnovao škole u Čehovcu, Hodošanu i Palinovcu, gdje su privatni učitelji i mjesni bilježnici poučavali djecu oba spola u hrvatskom i mađarskom jeziku, kršćanskom nauku, književnosti i računanju i to iz propisanih knjiga. Nadzor je vršio župnik koji se brinuo o školama, često ih posjećivao, ispitivao i predavao vjeronauk. Knjige je, posebice siromašnima, davao besplatno. (Kanonska vizitacija. 1841.).

Podaci:

Zemljište:

Ukupno: 410 hektara, od toga 322 oranice i vrtovi, 10 voćnjaci, 23 livade, 14 pašnjaci, 3 bare, 4 šume i 29 hektara neplodnog tla.

stanovništvo prema godinama popisa:

1857. - 519 stanovnika

1869. - 657

1880. - 652

1890. - 682

1900. - 759

1910. - 839

1921. - 851

1931. - 819

1948. - 834

1953. - 829

1961. - 775

1971. - 750

1981. - 719

1991. - 744

2001. -

2011. -

Narodnosna struktura:

1991. izjasnilo se 744 žitelja,  toga 731 Hrvat, 3 Slovenca, 3 Jugoslavena i 6 nepoznato.

Izvori:

ã  Dr. Dragutin Feletar, glavni i odgovorni urednik, Prelog (u povodu 730. obljetnice prvog spominjanja Preloga (1264. - 1994.), Monografija,  Nakladna kuća "Dr. Feletar" Koprivnica, Prelog  1995.

ã Prof. dr. Juraj Kolarić, Sveti Juraj u Trnju (Međimurje), ŽU Sveti Juraj u Trnju i KS, Zagreb, 1984.

Ò obradio: Ivan Barić, srpanj 2006.