Skica za povijest jednog mjesta Zadnja verzija ovoga teksta pisana je 22. rujna 2006. godine
Donji Pustakovec (Unter Pustakowes, Dolny Pustakowec)
Izvori: ã Vladimir Kalšan, prof., Općina Donji Kraljevec, Monografija, Poglavarstvo općine Donji Kraljevec, svibanj 2005. Ò obradio: Ivan Barić, travanj 2006. O školstvu u Donjem Pustakovcu: pogledati web stranicu OŠ Hodošan	Donji Pustakovec prvi se put prema dostupnim povijesnim vrelima spominje 1478. godine. Te se godine u Međimurju spominju dva Pustakovca. Laszlo Hadrovics, mađarski kroatist drži da je ime mjesta  nastalo od hrvatske riječi pusti (latinski desertus) - napušten. Radi se o pustarama uz suho korito nekadašnjeg potoka Sratka.             Donji Pustakovec je oduvijek bio na važnom prometnom pravcu. Godine 1592. u selu je bila mitnica obitelji grofova Zrinskih. Tu su plaćali prolaz kroz posjed svi koji su se služili cestom od Letenya prema Varaždinu. Naime, zapadno od Hodošana bilo je raskršće, te su dvije ceste vodile prema današnjoj Maloj Subotici. Sjeverna je išla kroz Palinovec, gdje je također postojala mitnica, a južna kroz Donji Pustakovec.             Stanovnici Donjeg Pustakovca 1660. godine bili su Juraj Ormandi, ud. Jelena Kopčina, Matija Šimunić, Blaž Vogrin, Stjepan Somođi, Mihael Čiraj i Ivan Jurmić.1 Posjed veličine 3 selišta imao je u selu 1672. godine Nicolaus Rosman (Nikola Rosman). Radilo se o 16 jutara oranica i sjenokoša na tri kosca. Kao naknadu davao je u slučaju rata 1  konjanika. I 1682. godine  Nicolaus Rosman davao je jednog konjanika.             Cijelo selo sa svim podložnicima 1720. godine imao je u zakupu plemić Volfganus Zmeilovich  (Volfgang (Vuk) Zmajlović) i to još iz vremena gospodstva markiza de Prie (1694. - 1702) za 1000 forinti godišnje. Zmajlovićevi podložnici su držali male posjede veličine 1/8 ili 1/16 selišta. Jedna osmina selišta u Donjem Pustakovcu je bila veličine 10 do 12 jutara oranica i livada.               Skupština Zaladske županije donijela je 1768. godine urbar za selo Donji Pustakovec. U Donjem Pustakovcu je jedno kmetsko selište iznosilo 20 jutara oranica i sjenokoša za osam kosaca. Manje selište nego što je bilo uobičajeno u Međimurju, odnosno na Čakovečkom vlastelinstvu, znak je da su stanovnici Donjeg  Pustakovca imali veće obveze prema feudalnom gospodaru nego drugdje. Cijelo selo bilo je u vlasništvu Ladislava pl. Šelija (Selley). Kmetovi su držali različite posjede, a najveći posjed  od 7/8 selišta imao je Matija Hrelja.             Pet godina kasnije 1773. godine iz jednog popisa podložnika u Donjem Pustakovcu saznaje se da su osim Juraja Hermule koji je stanar, svi ostali bili u statusu kmeta. Svi kmetovi imali su od 2 do 4 konja. Volova tada u selu nije bilo.             Iz popratnih dokumenata urbara Donjeg Pustakovca 1780. godine vidljive su i rudine (polja) i njihovi nazivi. Tako se u dokumentu s podnaslovom Conscriptio Urbarialis Possessionis Pusztakovecz Inferior ad Dnu. Spectabilem Ladislaum Selley Fiscalem Regium Spectantis (Urbarijalni popis posjeda Donji Pustakovec, vlasništvo presvijetlog gospodina Ladislava Selleya, državnog odvjetnika) nalaze popisi podložnika i popisi njihovih njiva i sjenokoša. U Donjem Pustakovcu stanovnici su imali svoje oranice i livade "na Kračini", "v Grabaj", "v Szeli",  "Pod vertom", "v Loky", "Na chehovszkom Polyu", "Med szechami", "v Kosmanicki", "v Dolichu", "v Gyurgyanszkom polyu", "v Kroschichu", "Na Stuku", "V Daraboschicki" i "Med Puty".             Dokumenti o popisu kraljevskog poreza ili dike koji se za vrijeme od 1772. do okvirno 1848. čuvaju u Županijskom arhivu u Zalaegerszegu u Mađarskoj nedostaju za selo Donji Pustakovec. To je velika šteta jer se iz tih dokumenata vidi jasna socijalna i gospodarska slika svakoga sela. Ipak iz popisa stanovništva obavljanog 1786. godine saznajemo da je u Donjem Pustakovcu te godine bilo 14 kuća u kojima je živjelo 17 obitelji. Bilo je ukupno 128 stanovnika, od toga 61 ženski stanovnik.             Godine 1828. selo se spominje kao Pusztakovecz (Also), Unter Pustakowes i Dolny Pustakowec. Ima 21 kuću i 176 stanovnika. Svi su stanovnici bili rimokatolici. Posebno se u dokumentu navodi da  protestanata i  Židova nema u selu. U popisu gospode plemića i posjednika u Međimurju 1835. godine u  Donjem Pustakovcu se spominje Bedekovics Magdolna.             U vrijeme hrvatske administracije u Međimurju obavljen je popis stanovnika 1857. godine. Selo Donji Pustakovec pripadalo je tada kotaru i pošti sa sjedištem u Prelogu. Selo je imalo samo 15 kuća i 188 stanovnika. Svi su stanovnici bili Hrvati,  osim tri Mađara. Selo je u rimokatoličkoj župi  Sveti Juraj u Trnju.             Prvi pak moderni mađarski popis stanovnika obavljen 1868. govori da je u Donjem Pustakovcu živio 191 stanovnik, te da su svi stanovnici bili rimokatolici. Ističe se da pripadnika drugih vjera kao ni škole u selu nije bilo. Broj je stanovnika bilježio spori rast: 1869. godine bilo ih je 220, godine 1880. tek  229 , a 1890. godine već 255 stanovnika.             U 20. stoljeće prema popisu obavljenom 1900. godine Donji Pustakovec je ušao s 289 stanovnika. Od toga bilo je 151 muških i 138 ženskih stanovnika. Za hrvatski kao materinji jezik izjasnilo se 263 stanovnika, za mađarski kao materinji jezik 26, a mađarski je jezik govorilo njih 87. Svi su stanovnici bili rimokatolici. Pismeno ih je bilo 162, što je razmjerno jako veliki broj i govori da su stanovnici Donjeg Pustakovca redovito polazili školu u Svetom Jurju u Trnju. U selu su bile 32 kuće.  U jednoj je kući prosječno živjelo malo više od 9 ljudi.             Posljednji popis stanovnika koji je radila Austro-Ugarska monarhija obavljen je 1910. godine. Donji Pustakovec je tada imao 320 stanovnika. Selo je službeno nosilo mađarski naziv ALSÓPUSZTAFA, a u administrativnom smislu bilo je u općini sa sjedištem u Sv. Jurju u Trnju.             Krvavi međimurski studeni 1918. godine nije zaobišao niti Donji Pustakovec. Ustanici su 4. studenoga opljačkali plemićki posjed dr. Eleka Szaba, umirovljenog predsjednika sudbenog stola u Veszpremu. Dr. Elek Szabo je u Donjem Pustakovcu imao posjed od 185 katastarskih jutara, a kupio ga je od plemićke obitelji Selley (Šeli).  Sve su stvari iz kuće i gospodarskih zgrada bile razgrabljene ili razbijene, a stoka ubijena ili odvedena. Idućeg dana, 5. studenog u prijepodnevnim satima zaustavio se kod sela vlak pun mađarskih mornara koji se vraćao u Mađarsku. Mornari su odmah krenuli u kažnjavanje pljačkaša. Iz Donjeg Pustakovca nitko nije stradao. Veleposjed dr. Szaboa je nakon I. svjetskog rata došao pod udar agrarne reforme. Od 185 katastarskih jutara 112 je izdvojeno u svrhu agrarne reforme, a ostatak je na korištenje ostavljen vlasniku. Podaci iz 1925. godine govore da u selu u 30 domova živi samo 312 stanovnika. Donji Pustakovec se vodi kao selo u općini Sveti Juraj u Trnju, a pripada pošta Donjem Kraljevcu. Godine 1931. imao je tek 324 stanovnika.             Još 1935. godine u Donjem Pustakovcu je osnovana Seljačka sloga. Imala je folklornu sekciju i pjevački zbor.               Tamburaški orkestar "Rinači" osnovali su 1937. godine članovi Lovačkog društva. Orkestar je djelovao do 1970. godine. "Rinači" su bili inicijatori organiziranja "Fašenjskih priredbi" još uoči II. svjetskog rata. Tada je u selu osnovan "Fašenjski odbor" kojega su popularno zvali "Neveljano društvo". Priređivale su se povorke maskiranih mještana, te predstave na otvorenom, a kasnije na pozornici Društvenog doma. Predstave su bile izvorne, pune humora, inspirirane događajima u selu.             Na poticaj Hrvatske seljačke  stranke 1937. godine u selu je osnovana Gospodarska sloga. Broj članova Gospodarske sloge se mijenjao. U nju su ljudi ulazili i izlazili. Ukupno je 1941. godine bio 31 član Gospodarske sloge (vlasnika motorne sječkare i mlatilke).   U zajedničkom vlasništvu imali su motornu sječkaru, mlatilku i pilu (cirkular). Iz zapisnika je vidljivo da je prvotna Gospodarska sloga  sa svojim strojevima funkcionirala cijelo vrijeme mađarske okupacije (1941. - 1945.), te do 1958. godine kada je pisan posljednji zapisnik sa sastanka "članova vlasnika motora, motorne sečkare, cirkulara i mlatilke".             Nakon mađarske okupacije Međimurja u travnju 1941. godine započela je intenzivna mađarizacija ukupnog javnog života. Ljudi u Međimurju, pa i u Donjem Pustakovcu nisu imali puno izbora. Kada je pritisak Mađara postao neizdrživ, ljudi su u velikom broju počeli odlaziti u partizane na Kalnik i stupati u redove Kalničkog partizanskog odreda Hrvatske. Do 6. travnja 1945. godine u partizane su iz Donjeg Pustakovca otišlo je 14 boraca o kojih su dvojica poginula. U nacističkim zatvorima i logorima život je također izgubilo dvoje Pustakovčana.             Nakon oslobođenja od mađarske okupacije u travnju 1945. godine u Donjem Pustakovcu je osnovan Narodno-oslobodilački odbor Donji Pustakovec koji je organizirao ukupni društveni i gospodarski život u selu. Godine 1948. Donji Pustakovec je imao 345 stanovnika u 66 domaćinstava, u jednom domaćinstvu prosječno je živjelo 5,23 stanovnika.             U Donjem Pustakovcu je djelovala mjesna organizacija Crvenoga križa osnovana 1946. godine. Organizacija je radila do 1992. godine. Glavna aktivnost bila je dobrovoljno davanje krvi. Organizirano je i održano i niz predavanja za mještane iz različitih područja medicinske znanosti i prakse. Selo je 1951. godine pripadalo Mjesnom narodnom odboru u Svetom Jurju u Trnju.             Seljačka radna zadruga "Partizanka" Donji Pustakovec osnovana je već 1949. godine.             DVD Donji Pustakovec je osnovan 13. kolovoza 1951. godine. U času osnivanja imao je 21 člana. Međutim, prva ručna štrcaljka nabavljena je još 1928. godine, agregat i komplet cijevi nabavljeni su 1958. godine, a prvo vozilo kupljeno je 1970. godine. Novi moderni agregat marke "Ziegler" nabavljen je 1970. godine, a vatrogasni kombi 1983. godine. Za potrebe protupožarne zaštite još 1955. godine u selu je bilo iskopano osam javnih bunara. Vatrogasni dom izgrađen je 1956. godine, a vatrogasno spremište 1978. godine.             Elektrifikacija sela bila je prva velika akcija koja je u selu vođena i koja je pokazala visoki stupanj solidarnosti i uzajamnosti. Sredstva za elektrifikaciju sela počela su se sustavno prikupljati još 1951. godine, a radovi su završeni su početkom ožujka 1954. godine. Zanimljivo je da je i 1953. godine prilikom popisa stanovništva Donji Pustakovec imao isti broj stanovnika kao i 1948. godine. Ukupno 345 stanovnika živjelo je u 69 domaćinstava. U jednom domaćinstvu prosječno je živjelo 5 stanovnika.             U Donjem Pustakovcu je 1955. godine svečano predan na upotrebu Društveni dom površine 330 m2. Bio je to veliki događaj u selu. Stvorene su normalne prilike za društveni život i za rad društvenih organizacija u selu.             Iz popisa stanovništva obavljenog 1961. godine vidi se da je u Donjem Pustakovcu živjelo 353 stanovnika, samo osam više nego u popisu od 1953. godine. Još u kolovozu 1964. godine u centru sela je bila bara u kojoj su se kupale patke i guske. Međutim u selu je bilo izgrađeno nekoliko novih kuća. Počelo je s uređivanjem poljskih putova, dograđivan je Društveni dom, a vatrogasci su inicirali kopanje tri javna bunara.             Nakon elektrifikacije 1965. godine Donji Pustakovec je doživio još jednu veliku pozitivnu promjenu. Selo je dobilo asfalt izgradnjom ceste Čakovec-Letenje.             Iako nije bio raspisan referendum kao uobičajeno sredstvo prikupljanja sredstava za realizaciju neke velike akcije u Međimurju, mještani Donjeg Pustakovca su 1967. godine sami prikupili sredstva za izgradnju trafostanice i uređenje groblja. Selo je pored toga dalo i znatnu svotu novaca za asfaltiranje ceste Palinovec-Sveti Juraj u Trnju. Tih su godina poljoprivrednici u selu nabavili prve traktore i započeli proizvodnju kao kooperanti pojedinih firmi. Kooperacija je zaustavila odlazak na privremeni rad u inozemstvo.             Godine 1971. Donji Pustakovec je imao 365 stanovnika u 85 domaćinstava. U selu je bilo 89 stanova. Stalno je bilo zaposleno 45 stanovnika, od toga 9 u inozemstvu. Selo je pripadalo Mjesnoj zajednici Sveti Juraj u Trnju.               Na inicijativu mještana 1977. godine je čakovečki Trgocentar adaptirao i proširio prodavaonicu prehrambeno-mješovitom robom.             Omladinsko kulturno-umjetničko društvo (OKUD) Donji Pustakovec osnovano je  20. srpnja 1980. godine. OKUD je imao tri sekcije: folklornu, recitatorsku i ritmičku. OKUD je djelovao do 1986. godine.             Godine 1981. Donji Pustakovec je imao najviše stanovnika u svojoj povijesti, čak 395. Telefon je u selo uveden 1985. godine. Već 1991. godine broj je opao na 390 stanovnika, a posljednji popis stanovništva obavljen 2001. govori da je u Donjem Pustakovcu samo 334 stanovnika. Još 1990. godine Donji Pustakovec se izdvojio iz mjesne zajednice Sveti Juraj u Trnju i osnovao svoju mjesnu zajednicu.               Treći veliki komunalni događaj u Donjem Pustakovcu dogodio se 1995. godine kada je uveden javni vodovod. Izgrađen je 1861 metar sekundarne vodovodne mreže čime je omogućen priključak zdrave vode najvećem broju seoskih domaćinstava.             Godine 1996. asfaltirano je igralište za mali nogomet i košarku i selo je dobilo plin.             U komunalnom uređenju sela potom je na redu bila 2000. godine izgradnja autobusnih stajališta, a 2002. godine rekonstrukcija asfaltnog plašta ulica. Gradnja kapele Blažene Djevice Marije Kraljice započela je 2003. a završena je 2004. godine. Iste 2003. godine izrađena je projektna dokumentacija za kanalizaciju.               U Domovinskom ratu 1991. - 1995. godine  aktivno su sudjelovali brojni stanovnici Donjeg Pustrakovca. 5 ih je bilo članova 54. samostalne pješadijske bojne, 5 pripadnika 34. inženjerijske bojne, u postrojbama MUP-a 2  te u bivšoj teritorijalnoj obrani Čakovec njih 13. Nitko od njih srećom nije  poginuo.             Prigodom  proslave 50. obljetnice rada, 3. svibnja 2003. godine DVD-u Donji Pustakovec su uručeni ključevi novijeg kombi vozila.             Aktiv žena Donji Pustakovec osnovan  29. ožujka 2003. godine. Aktiv žena je registriran kao nevladina, nepolitička, neprofitna i humanitarna organizacija s ciljem promicanja, razvijanja i unapređenja sportske, zdravstvene, humanitarne, ekološke i opće kulture, te očuvanje etnobaštine u mjestu. Upravo na njihov poticaj ponovo je u selu osnovan tamburaški orkestar "Pustakovski biseri".   Neki podaci o kretanju stanovništva:   1467. – Pusztakovcz 1786. – 14 kuća, 17 obitelji, 128 stanovnika., od toda 61 ženskih, 2 plemića, 9 kmetova 1828. – Pusztakovecz ( Also), Unter Pustakowes, Dolny Pustakowes, kuća21, katol.             176, protestanta i Židova nije bilo u selu. Ukupno je te godine bilo 176 stanovnika. 1857. – selo pripada kotaru i pošti Prelog. Ima 15 kuća i 188 stanovnika, od toga su 3             Mađara. Selo je u rimokatoličkoj župi Sv. Juraj u Trnju. 1869. – 220 stanovnika 1880. – 229 stanovnika 1890. – 255 stanovnika 1921. – 336 stanovnika 1961. – 353 stanovnika 2001. – 334 stanovnika 1900. – 289 stanovnika, 151 muških i 138 ženski. Za hrvatski kao materini jezik             izjasnilo se 263 stanovnika mađarski 26, a mađarski je jezik govorilo 87. Svi su             stanovnici bili rimokatolici. Pismeno ih je bilo 162. U selu su bile 32 kuće:             15 zidanih, jedna je imala zidani temelj a 16 ih je bilo nabijene ilovače.             crijepom pokrivenih je bilo 18, a 14 njih šopom. 1910. – 320 stanovnika. Selo je dobilo mađarski naziv ALSOPUSZTAFA, a u             administrativnom smislu bilo je u općini sa sjedištem u Svetom Jurju  u Trnju. 1925. – U 30 domova živi 312 stanovnika. Selo je u općini Sveti Juraj u Trnju, a             pripada pošti Donji Kraljevec. 1931. – 324 stanovnika 1948. – 345 stanovnika 1953. – 345 stanovnika 1971. – 365 stanovnika, 181 muških i 184 ženskih koji  žive u 85 domaćinstava. U selu             je 89 stanova, zaposleno je 45 stanovnika od toga 9 u inozemstvu. Selo pripada             katastarskoj općini Donji Pustakovec, te Mjesnoj zajednici Sv. Juraj u Trnju. U             selu je 5 konja, 224 goveda i 392 svinje. 1981. – 395 stanovnika 1991. – 390 stanovnika 2001. - 341 stanovnik u 98 kućanstava