O svecima
Svaki je čovjek, pa tako i svetac, različit od drugih. I zbog toga ih ne možemo sve svesti pod jedan nazivnik. Različiti smo po dobi, po izobrazbi, po zalaganju, po životnom iskustvu, po značaju, po duhovnosti. Unatoč toj različitosti, kao kršćani svi imamo istu težnju, slične putove kojima koračamo ili, bolje rečeno, jedan te isti put zacrtan od Evanđelja. Pa ipak, svaki je kršćanin tim evanđeoskim putem išao na svoj osobni, izvorni način. To vrijedi i za svece, a zato je svaki od njih zanimljiv, i hagiografija nastoji otkriti, pokazati i ocrtati njegov put, uz one zajedničke crte upozoriti na one svakome vlastite.
S najboljom namjerom počeli smo prikupljati podatke o svecima i povezivati ih s pojedinim danima, blagdanima, ali samo u oglašavanju Svetih Misa.
Služeći se djelom "Lives of the Saints"Albana Butlera, Benziger Bros. edition (1894) koja je nastala između 1756. i 1759. godine, knjigom Divne Zečević "Poželjne biografije", p. Josipa Antolovića "Duhovni velikani", podacima Sandre Skenderlić, knjigom Marije Rosso "Sveci zaštitnici zvanja i zanimanja, Sveci kroz 365 dana kroz godinu", dijelom stranice Svetac dana Katoličkog radija, djelom Antuna Jarma, Imena i imendani, obiteljski imenar u izdanju Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral, Zadar 1996, još nekoliko knjiga izvana - a sve dalje podacima s interneta, u vremenu od 11. svibnja 2010. počeo sam prikupljati tekstove, dostupne crteže, slike i fotografije svetaca, polako punili bazu i kompletirali do 2019. godine. Primjeri: Ukratko o papama - Koji je svetac najbrže kanoniziran i slično.
Neki tekstovi će neko vrijeme biti i na engleskom jeziku, neki dijelovi neprovjereni, ali, kako rekoh, radim ovo s najboljom namjerom. Tekstove sam prilagodio čitanju vjernicima koji imaju poteškoće u čitanju (vrsta fonta, lijevo poravnanje i slično.
Kako u neke dane, posebno nedjelje, nije moguće staviti i ime sveca, zamolio sam župnika Darka da mi o tome nešto kaže: Bog daj. Udarni sveci i datumi se ne mijenjaju. Opet zavisi ako nešto padne u nedjelju onda ima nedjelja prednost pri upisu, (kako moramo službeno oglašavati), opet ovisi početak korizme, došašća…. Puno puta se zna dogoditi da u istom danu imamo npr. neki blagdan i sveca. Onda se liturgijski slavi blagdan. No, to je samo par puta na godinu. Svake godine nekome se daje više prednosti, sljedeće drugome (liturgijska pravila). Npr. Uskrs mijenja datume i odmah "pojede" svece koji bi trebali biti te nedjelje. No, Vama je dobro krenulo, možda Vas papa uzme za svoga kroničara. Hvala na velikom trudu." - kaže plebanuš Darko Prema gore navedenim pravilima, svake godine u oglašavanjima Svetih Misa opet će se pojaviti neki novi podaci, imena.. Drago mi je što će mnogi pronaći svoje ime, svog sveca zaštitnika i svoje novo zanimanje našem u vjerskom životu. I dok konačno stanem negdje na 9.999 svecu Sveti Petar odškrinut će mi vrata da i ja poluknem u njihovo obitavalište. Sretno čitanje. (Ivan, Iwo, raw, IBa...)
Pa krenimo: |
Koliko točno ima svetaca?
U povijesti i prema rimskoj martirologiji i pravoslavnim izvorima postoji preko 10.000 svetaca i blaženika, ali konačan broj se ne zna.
Povijesna vijest koja je
proizašla iz crkvenog sabora održanog 11. veljače 2013. je
ostavka pape Benedikta XVI. Ali to nije bio jedini događaj
vrijedan vijesti: Benedikt je pozvao konzistorij da glasa o
tri razloga za kanonizaciju. Zatim je 12. svibnja Katolička
crkva priznala još 802 svetaca. Blažena Laura Montoya Upegui
iz Kolumbije i bl. Maria Guadalupe Garcia Zavala iz Meksika
osnovale su vjerske redove u zoru 20. stoljeća. Blaženi
Antonio Primaldo i ostalih 799 budućih svetaca bili su
stanovnici Otranta u južnoj Italiji, ubijeni jer su odbili
prijeći na islam nakon što su Osmanski Turci opsjedali
njihov grad 1480. godine.
U ruralnoj Francuskoj,
sveti Guinefort je bio štovan kao zaštitnik dojenčadi nakon
što je spasio bebu svog gospodara od ugriza zmije. Sveti
Guinefort je bio pas. Kako Crkva bira svece? Kanonizacija, proces kojeg Crkva koristi kako bi nekoga
proglasila svecem, koristi se tek od 10. stoljeća. Stotinama
godina, počevši s prvim mučenicima prve Crkve, svece je
proglašavao puk. Iako je ovo bio demokratskiji oblik
priznavanja nekog svetim, neke priče o svecima bile su
iskrivljene legendama, a neki nisu nikada ni postojali.
Postepeno, prvo biskupi a na kraju Vatikan preuzeo je ovlast
nad proglašavanjem svetaca. Kada je Crkva počela častiti svece? Do godine 100. kršćani su častili druge kršćane koji su umrli i tražili su njihov zagovor. Mnogi misle da je čašćenje svetaca nešto što je Crkva kasnije uvela, ali to je bilo dio kršćanstva otpočetka. Zapravo, praksa je proistekla iz duge tradicije židovstva koji su u svetištima častili proroke i svete ljude. Prvi sveci bili su mučenici, ljudi koji su se u vrijeme progona kršćana odrekli svoga života zbog vjere. Je li držanje slika i kipova svetaca idolopoklonstvo? Pogledajte u slike vaših voljenih u novčaniku ili u kući i u uredu. Zašto držite upravo baš te slike? Možda ćete odgovoriti da nosite te slike kako bi vas podsjetile na osobe koje volite, kako biste osjetili njihovu blizinu kada niste zajedno, ili kako biste je pokazali ljudima koje sretnete. Ali sigurno ne kažete da ih obožavate. Ovo su neki od razloga zbog kojih imamo kipove i slike svetaca. Pogled na kip Svete Tereze iz Lisieuxa, koja je izgubila majku kada je bila dijete, može nam pomoći da se osjećamo manje usamljenim kada tugujemo. Slika Svetog Franje Asiškog može nas podsjetiti na to koliko je volio Božja stvorenja i učiniti nas svjesnijim svoje okoline. Mole li se katolici svecima? Mi se molimo sa svecima, a ne njima. Što je svetac-zaštitnik? Sveci-zaštitnici se biraju kao posebni zaštitnici i
čuvari mnogih područja u životu. Ta područja uključuju
zanimanja, bolesti, crkve, države, slučajeve i sve ono što
nam je važno. Najranije zabilješke dokazuju kako su ljudi i
crkve dobivali imena prema apostolima i mučenicima već od 4.
stoljeća. Odnedavno pape imenuju svece-zaštitnike, ali
zaštitnike mogu birati i drugi pojedinci i skupine.
Sveci-zaštitnici se danas često biraju zbog interesa,
talenta ili događaja u životu koji se preklapaju s određenim
područjima. Na primjer, Franjo Asiški je volio
Postoji li svetkovina za svaki dan u godini? Pa, i da i ne. Službeni rimski kalendar svetaca koje
slavi Jedinstvena Crkva (drugim riječima, cijeli svijet) ne
svetkuje svaki dan nekog sveca. Crkva pažljivo bira svece
koji se slave diljem svijeta. Oni moraju imati jaku poruku
za cijelu Crkvu. To ne znači da su drugi sveci manje sveti,
iako postoje sveci koji su izbačeni iz kalendara jer su
postojali samo u legendama i bilo je malo dokaza da su
stvarno postojali. Neki su sveci bili legende pa je njihovo štovanje potpuno zabranjeno (uključujući Svetu Ursulu). Ali štovanje Svetog Kristofera nije zabranjeno, samo ograničeno na lokalne kalendare (npr. biskupije, države i sl.) Zahvaljujemo župi Svetog Križa Siget i Trnsko Novi Zagreb |
Izvori s interneta se stalno dopunjuju: Internet je nepresušni izvor, u najvećem dijelu točnih podataka. No, postoje i znatna ograničenja, netočnosti i krivo prepisanih podataka. Služimo se tekstvoima na engleskim, francuskim, latinskim, srpskim, slovenskim i drugim jezicima, pa ponekad ostavljamo i originalne tekstove za buduće prevođenje. 1.Latin saints of Orthodox Patriarchate of Rome 2. Župna zajednica sv. križa Siget -Trnsko, Zagreb 3. wikipedija:
|