Iwo@TM

Rijeka - Trsat Samostan i svetište Majke Božje Trsatske - Matična kuća Franjevci na Trsatu čuvari su i služitelji svetišta Majke Božje. Povijest toga svetišta počinje, prema predaji zapisanoj u 15. stoljeću, prijenosom Marijine kućice 10. V. 1291 . iz Nazareta na Trsat. Prema istoj predaji kućica je 10. XII. 1294. prenešena u Loreto, a knez Nikola Krčki-Frankopan na tom je mjestu podigao kapelu koja je ubrzo postala hodočasničko mjesto. Od 1367. u kapeli se štuje čudotvorna slika Majke Božje koju je na molbu Ivana i Stjepana Frankopana, opet prema predaji, papa Urban V. darovao loretskim hodočasnicima iz Hrvatskog Primorja. Autor te slike je nepoznati majstor kojega G. Gamulin naziva "slikar Gospe Trsatske".
· 1453. dogradio je Martin Frankopan crkveni brod koji je dosizao do polovice današnjega glavnog broda i uz crkvu podigao samostan za franjevce tadašnje Bosanske vikarije. · 1506. spominje se u sastavu Bosanske vikarije posebna Trsatska kustodija sa samostanima u Trsatu, Senju, Cetingradu, Stjeničnjaku, Modrušu, Brinju i u Zvonigradu. · 1530. dao je Petar Kružić, borac u protuturskim ratovima, dograditi uz crkvu kapelu sv. Petra, a 1531. postavio je na putu od mora do crkve (koja leži 135 m nad morem) 128 stuba i kapelu sv. Nikole; danas je to niz od 561 stube i 4 kapele. · 1593. franjevci su otvorili gramatičku školu za svoj podmladak. · 1624. riječki je kapetan Stjepan della Rovere dao uz Kružićevu kapelu dograditi kapelu sv. Ane sa slikom G. P. de Pomisa; god 1741. ona je uklopljena u novi oltar. · 1629. 5. ožujka, požar je teško oštetio samostan i crkvu; izgorjeli su knjižnica i arhiv.Obnovu samostana započeo je fra Mihael Kumar (+1653), kasniji pomoćni biskup u Ljubljani; dozidao je obnovljenom samostanu dva nova krila: jedno paralelno s južnim dijelom samostana, a drugo u produžetku zapadnoga dijela; njemu je 1904. dograđen drugi kat. · 1631. do 1642. djelovao je na Trsatu švicarski slikar fra Serafin Schon (+1642), oslikavši u klaustru život Marijin u 32 fresko-slike, u samostanskoj blagovaonici Večeru svete Obitelji, a u crkvi oltarske slike sv. Mihovila, sv. Katarine, sv. Nikole i Gospe Loretske; posljednja je danas u samostanu. · 1644. 24. kolovoza, biskup Petar Mariani blagoslovio je kamen temeljac za pregradnju crkve; književnik fra Franjo Glavinić (1585-1652) dao je produžiti glavni brod, a pokrajnje kapele sv. Petra i sv. Ane uklopiti u novi pobočni brod; 1647. · Glavinić je u klaustru uredio kapelu sv. Franje, a 1725. oblikovali su franjevački rezbari D. Hoffer i I. Schwaiger reljef Stigmatizacije sv. Franje. · 1676. započela je radom bogoslovna škola, i to zajedno s filozofskom, u sastavu tzv. generalnog učilišta; učilište je djelovalo do 1783. i ponovno početkom 19. stoljeća. · 1691. podignuta je u produžetku pobočnoga broda kapela sv. Ante Padovanskoga darežljivošću grobničkog potkapetana Franje Frankulina; stari je oltar 1771. zamijenjen sadašnjim sa slikom sv. Antuna. · 1692. smještena je slika Gospe Trsatske na novi mramorni oltar u svetištu, dar I. Uzolina i djelo G. Paccassia. · 1705. senjski biskup Martin Brajković dao je izraditi kovanu rešetku koja odvaja svetište od glavnog broda; iznad rešetke je slika Navještenja, rad Kristofora Tasce. · 1715. 7. rujna, biskup Juraj Franjo Marotti okrunio je Gospinu sliku krunama iz zaklade kneza Aleksandra Sforze; bila je to prva krunidba Gospina lika izvan Italije. · 1725. do 1727. u samostanskoj kiparsko-stolarskoj radionici izradila su braća laici kipari D. Hoffer i I. Schwaiger drvene oltare, propovjedaonicu te raznu drugu opremu za crkvu i samostan. · 1818. u samostanu je otvorena pučka škola za trsatsku djecu; učitelji su bili franjevci. · 1824. dao je fra Barlaam Keser (+1827) podići crkveni toranj i urediti crkveno pročelje. · 1906. dogradena je uz paralelno južno krilo samostana prostrana kapela; danas je to kapela zavjetnih darova. · 1935. dodijelio je papa Pijo XI. crkvi Gospe Trsatske naslov "manja bazilika". · Zbor za bogoštovlje je još 1709. dopustio da se 10. svibnja slavi blagdan Gospe Trsatske, a 1963. imenovao je taj blagdan "Majka milosti od svete nazaretske kućice". · 1960. započela je višegodišnja obnova crkve. Darovi i slike premješteni su iz crkve u Kapelu zavjetnih darova; u njoj je i gotički kip Gospe Slunjske. · Na zidovima crkve je Ivo Režek naslikao Križni put. · 1964. do 1977. djelovalo je filozofsko učilište; njegovi nastavnici predavali su i u riječkoj Visokoj bogoslovnoj školi. · Došavši 8. lipnja 2003. na Trsat pao je na koljena ispred lika Gospe Trsatske. Dopustio je da ga impresionira. Učinio je osobitu hodočasničku gestu pa je Svetištu darovao krunicu i taj dar popratio riječima: «Molite za mene dok sam živ, a i kad budem umro»! Na Trsatu su ga dočekali: gvardijan fra Matija Koren, fra Serafin Sabol, fra Lucije Jagec i ostala braća franjevci. Papa je na Trsat stigao u pratnji Riječkog nadbiskupa dr. Ivana Devčića.

Rijeka - Trsat

Samostan i svetište Majke Božje Trsatske - Matična kuća

Franjevci na Trsatu čuvari su i služitelji svetišta Majke Božje. Povijest toga svetišta počinje, prema predaji zapisanoj u 15. stoljeću, prijenosom Marijine kućice 10. V. 1291 . iz Nazareta na Trsat.

Prema istoj predaji kućica je 10. XII. 1294. prenešena u Loreto, a knez Nikola Krčki-Frankopan na tom je mjestu podigao kapelu koja je ubrzo postala hodočasničko mjesto.

Od 1367. u kapeli se štuje čudotvorna slika Majke Božje koju je na molbu Ivana i Stjepana Frankopana, opet prema predaji, papa Urban V. darovao loretskim hodočasnicima iz Hrvatskog Primorja.

Autor te slike je nepoznati majstor kojega G. Gamulin naziva "slikar Gospe Trsatske".

· 1453. dogradio je Martin Frankopan crkveni brod koji je dosizao do polovice današnjega glavnog broda i uz crkvu podigao samostan za franjevce tadašnje Bosanske vikarije.

· 1506. spominje se u sastavu Bosanske vikarije posebna Trsatska kustodija sa samostanima u Trsatu, Senju, Cetingradu, Stjeničnjaku, Modrušu, Brinju i u Zvonigradu.

Braća franjevci na blagdan Gospe Trsatske - 10. svibnja · 1530. dao je Petar Kružić, borac u protuturskim ratovima, dograditi uz crkvu kapelu sv. Petra, a 1531. postavio je na putu od mora do crkve (koja leži 135 m nad morem) 128 stuba i kapelu sv. Nikole; danas je to niz od 561 stube i 4 kapele.

· 1593. franjevci su otvorili gramatičku školu za svoj podmladak.

· 1624. riječki je kapetan Stjepan della Rovere dao uz Kružićevu kapelu dograditi kapelu sv. Ane sa slikom G. P. de Pomisa; god 1741. ona je uklopljena u novi oltar.

· 1629. 5. ožujka, požar je teško oštetio samostan i crkvu; izgorjeli su knjižnica i arhiv.Obnovu samostana započeo je fra Mihael Kumar (+1653), kasniji pomoćni biskup u Ljubljani; dozidao je obnovljenom samostanu dva nova krila: jedno paralelno s južnim dijelom samostana, a drugo u produžetku zapadnoga dijela; njemu je 1904. dograđen drugi kat.

· 1631. do 1642. djelovao je na Trsatu švicarski slikar fra Serafin Schon (+1642), oslikavši u klaustru život Marijin u 32 fresko-slike, u samostanskoj blagovaonici Večeru svete Obitelji, a u crkvi oltarske slike sv. Mihovila, sv. Katarine, sv. Nikole i Gospe Loretske; posljednja je danas u samostanu.

· 1644. 24. kolovoza, biskup Petar Mariani blagoslovio je kamen temeljac za pregradnju crkve; književnik fra Franjo Glavinić (1585-1652) dao je produžiti glavni brod, a pokrajnje kapele sv. Petra i sv. Ane uklopiti u novi pobočni brod; 1647.

Slika Gospr Trsatske dar pape Urbana V. · Glavinić je u klaustru uredio kapelu sv. Franje, a 1725. oblikovali su franjevački rezbari D. Hoffer i I. Schwaiger reljef Stigmatizacije sv. Franje.

· 1676. započela je radom bogoslovna škola, i to zajedno s filozofskom, u sastavu tzv. generalnog učilišta; učilište je djelovalo do 1783. i ponovno početkom 19. stoljeća.

· 1691. podignuta je u produžetku pobočnoga broda kapela sv. Ante Padovanskoga darežljivošću grobničkog potkapetana Franje Frankulina; stari je oltar 1771. zamijenjen sadašnjim sa slikom sv. Antuna.

· 1692. smještena je slika Gospe Trsatske na novi mramorni oltar u svetištu, dar I. Uzolina i djelo G. Paccassia.

· 1705. senjski biskup Martin Brajković dao je izraditi kovanu rešetku koja odvaja svetište od glavnog broda; iznad rešetke je slika Navještenja, rad Kristofora Tasce.

Blagagavaonica u kojoj se nalazi "Mistična večera" Serafina Schona · 1715. 7. rujna, biskup Juraj Franjo Marotti okrunio je Gospinu sliku krunama iz zaklade kneza Aleksandra Sforze; bila je to prva krunidba Gospina lika izvan Italije.

· 1725. do 1727. u samostanskoj kiparsko-stolarskoj radionici izradila su braća laici kipari D. Hoffer i I. Schwaiger drvene oltare, propovjedaonicu te raznu drugu opremu za crkvu i samostan.

· 1818. u samostanu je otvorena pučka škola za trsatsku djecu; učitelji su bili franjevci.

· 1824. dao je fra Barlaam Keser (+1827) podići crkveni toranj i urediti crkveno pročelje.

· 1906. dogradena je uz paralelno južno krilo samostana prostrana kapela; danas je to kapela zavjetnih darova.

Klaustar samostana · 1935. dodijelio je papa Pijo XI. crkvi Gospe Trsatske naslov "manja bazilika".

· Zbor za bogoštovlje je još 1709. dopustio da se 10. svibnja slavi blagdan Gospe Trsatske, a 1963. imenovao je taj blagdan "Majka milosti od svete nazaretske kućice".

· 1960. započela je višegodišnja obnova crkve. Darovi i slike premješteni su iz crkve u Kapelu zavjetnih darova; u njoj je i gotički kip Gospe Slunjske.

· Na zidovima crkve je Ivo Režek naslikao Križni put.

· 1964. do 1977. djelovalo je filozofsko učilište; njegovi nastavnici predavali su i u riječkoj Visokoj bogoslovnoj školi.

· Došavši 8. lipnja 2003. na Trsat pao je na koljena ispred lika Gospe Trsatske. Dopustio je da ga impresionira. Učinio je osobitu hodočasničku gestu pa je Svetištu darovao krunicu i taj dar popratio riječima: «Molite za mene dok sam živ, a i kad budem umro»! Na Trsatu su ga dočekali: gvardijan fra Matija Koren, fra Serafin Sabol, fra Lucije Jagec i ostala braća franjevci. Papa je na Trsat stigao u pratnji Riječkog nadbiskupa dr. Ivana Devčića.

Papa Ivan Pavao II. u molitvi ispred oltara Gospe Trsatske