Razlikujemo:
sakramente kršćanske inicijacije: krštenje, prva pričest i potvrda; sakramente ozdravljenja: pokora i bolesničko pomazanje; sakramente u službi vjernika: Sveti red i ženidba
Što su sakramenti?
Sakramenti su djelotvorni znakovi milosti, ustanovljeni od Isusa Krista i povjereni Crkvi, po kojima nam biva udijeljen božanski život.
Što sakramenti pretpostavljaju?
Svi sakramenti pretpostavljaju vjeru.
TAJNA I OTAJSTVO
Riječ “sakrament” medu kršćanima katolicima česta je i važna. Latinskog je porijekla, a znači približno isto što i grčka riječ “misterij”: “sveta tajna”, ili “otajstvo”.
Mnogo ima za ljude skrivenih i nepoznatih stvari. tajni. Neke mogu spretnošću, upornim razmišljanjem ili istraživanjem razotkriti. Tako se događaju brojna otkrića znanstvena ili druge vrste.
Ali ima i “tajnovitih” stvarnosti za koje svi znaju i vide da su doista prisutne među ljudima za njih važne, a svi su istodobno svjesni da ih nikada neće do dna ni razotkriti ni izreći, npr. dobrotu ili zloću srca, mržnju, ljubav, prijateljstvo i slično. To su “otajstvene” stvarnosti: živo prisutne a neizrecive. Ljudi ih svim svojim bićem nose, a “izriču” tek u nekim trenucima: riječima, nekim činima. gestama ili znakovima-simbolima. Prijateljstvo se npr. pokazuje stiskom ruke. pismom. posjetom i sl. Ljudi žele darovati voljenima svoju ljubav, ali je mogu drugima samo “označiti”. učiniti prepoznatljivom, ponuđenom i prisutnom. Za darivanje svojih “tajni”, ljudi imaju svoje prepoznatljive znakove. Poklonjeni buket cvijeća nije ljubav ali je izriče i ona se u tom izricanju događa i otkriva.
SAKRAMENTI - ZNAKOVI BOŽJE PRISUTNOSTI, SUSRETA I DARIVANJA
I Bog ima svojih “tajni”, i znakova kojima ih izriče. Boga nitko nikada nije vidio. Nedohvatljiv je čovjeku i neizreciv. To znaju svi vjernici od prvih početaka biblijske vjere koju su kršćani naslijedili. No Božju “otajstvenu” prisutnost prepoznajemo u njegovim “čudesnim djelima” spasenja i oslobođenja: u oslobođenju izabranog naroda iz ropstva i izgnanstva, u velikim ljudima što ih je pozivao usred naroda da mu budu glasnici. u milosrdnom praštanju i njegovoj “odsutnosti” u časovima nevjere. Na ta “čudesna djela” Božje prisutnosti podsjećali su Izraelce i stvari (predmeti, građevine, mjesta) kao što su Kovčeg saveza, Hram, Sion kao kraljevsko sjedište, itd.
Svoje spasiteljske odluke, svoju ljubav i milost, svoje “otajstvo” Bog je očitovao u povijesti Izraela djelima spasenja i navijestio narodu da će u punini vremena još očitije pokazati svoju prisutnost: “Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima: konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu” - bilježi pisac Poslanice Hebrejima (1,1-2).“Bog je toliko ljubio svijet da nam je poslao Sina svoga Jedinorođenoga. Isusa Krista…”
“Boga nitko nikada ne vidje: Jedinorođenac -... on nam ga obznani” (Iv 1,18)
“Što bijaše od početka,
što smo čuli,
što smo vidjeli očima svojim.
što razmotrismo i ruke naše opipaše
o Riječi, Životu -
da, Život se očitova,
i vidjeli smo i svjedočimo.
i navješćujemo vam Život vječni.
koji bijaše kod Oca i očitova se nama -
što smo vidjeli i čuli.
navješćujemo i vama.
da i vi imate zajedništvo s nama.
A naše je zajedništvo s Ocem
i sa Sinom njegovim Isusom Kristom.
I to vam pišemo
da radost naša bude potpuna.”
(1 Iv l, l-4)Isus je za sebe govorio da je pastir, izvor, svjetlo svijeta. put. istina i život. kruh života... Oni koji su bili s Isusom Kristom - koji su čuli njegove riječi. vidjeli njegova djela. njegovu smrt i njega uskrsnuloga - oni su u njemu. snagom primljenoga Duha, prepoznali Boga čovjekoljupca. Boga koji je postao čovjekom. Boga spasitelja prisutnoga medu ljudima; koji - uskrsnuvši od mrtvih - zauvijek za njih živi u zajednici s Bogom Ocem i Duhom Svetim.
Isus Krist je “otajstvo”, “sakramenat”, živi “znak” prisutnoga Boga Spasitelja među ljudima!
Tu su prisutnost očevici prepoznali u njegovim djelima. riječima i životu. Od početka je ludima-vjernicima Isus Krist “znak”, “otajstvo”. “sakramenat” susreta s Bogom koji spašava. Bog se u Isusu Kristu najpotpunije i zauvijek očitovao i darovao ljudima.
“Bog je u Isusu Kristu sa sobom pomirio svijet” (2 Kor 5.19).
“Uvjeren sam. doista: ni smrt ni život, ni anđeli ni vlasti, ni sadašnjost ni budućnost, ni sile, ni dubina ni visina, ni ikoji drugi stvor neće nas moći rastaviti od ljubavi Božje u Kristu Isusu Gospodinu našemu.” (Rim 8 .38- 39) .
Ta je vjera okupila i okuplja stoljećima oko Krista Uskrsloga golemo mnoštvo ljudi. zajednicu koju zovemo Crkva.CRKVA JE USRED SVIJETA ŽIVI “ZNAK”, “OTAJSTVO”, “SAKRAMENAT” SUSRETA LJUDI S USKRSLIM KRISTOM.
Taj susret kršćani-vjernici doživljavaju i ostvaruju osobito u nekim važnim trenucima svog života. Oni se okupljaju da zajednički slave obredne čine koji im vidljivo označuju što im uskrsli Krist snagom svoga Duha doista dariva za njihovo spasenje. Ti se obredni čini - sastavljeni od znakova, gesta i riječi - nazivaju sakramenti Crkve.
Oni su vjernicima događaji spasenja koji mijenjaju njihov život. Sakramenti Crkve jesu:
· znakovi kojima Bog po Isusu Kristu uskrslome nastavlja među ljudima svoja čudesna djela spasenja; oni su Objava Boga Spasitelja
· izrazi vjere okupljene zajednice - Crkve; vjere u Boga milosnoga Spasitelja
· znakovita događanja kojima se ljudi “posvećuju”, stupaju medu “otkupljene”, među prijatelje Božje koji su pozvani na međusobnu ljubav i zajednički, vječni život s Bogom
· navještaj one punine međusobnog darivanja i života s Bogom koju nam je Isus navijestio u nazivu “Kraljevstvo Božje”.
SEDAM SAKRAMENATA CRKVE
Tih “znakova” ima sedam. U njima “Krist dolazi čovjeku i osobno mu se daje. u spasonosnom susretu koji odgovara svakoj prilici čovjekova života. Čovjek ulazi u život rađanjem: Krist mu daje da se rodi na nov život po krštenju; “znakova” ima sedam. U njima “Krist dolazi čovjeku i osobno mu se daje. u spasonosnom susretu koji odgovara svakoj prilici čovjekova života. Čovjek ulazi u život rađanjem: Krist mu daje da se rodi na nov život po krštenju; čovjekovim životima određenima za službu i ljubav Božju u svijetu.
Ima 7 sakramenta Crkve koje je ustanovio Isus Krist. To su:
1. Krštenje
2. Euharistija (Misa i Sveta pričest)
3. Potvrda (krizma)
4. Pokora ili ispovijed
5. Bolesničko pomazanje
6. Sveti (svećenički) red
7. Sveta ženidba
Krštenje
Krštenje je prvi i temeljni sakrament Crkve. Po krštenju postajemo djeca Božja i članovi Crkve.
Zašto je važno krštenje?
Krštenje je nužno za spasenje.
Koji je bitni obred krštenja?
Bitni obred krštenja sastoji se u trostrukom polijevanju kandidata za krštenje po glavi dok se istovremeno izgovaraju riječi: (ime), ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.
Koji je plod krštenja?
Plod krštenja je otpuštanje istočnog grijeha i svih osobnih grijeha (ako se krsti odrastao čovjek). U istom času postajemo djeca Božja.
Da li krštenje ostavlja neizbrisiv biljeg?
Krštenje utiskuje u dušu duhovni neizbrisivi biljeg te se krštenje ne može ponoviti.
Tko može krstiti?
U slučaju nužde može krstiti svatko, pod uvjetom da namjerava činiti ono što čini Crkva, te krštenje obavi na pravilan način.
Sveta pričest
Za dostojnu pričest treba:
- ništa ne jesti i ne piti alkoholnih pića makar sat prije pričesti.
- biti čist od grijeha, osobito smrtnoga.
- temeljito vjerovati da pod prilikama posvećenoga kruha i vina primamo tijelo i krv Bogočovjeka Gospodina našega Isusa Krista.Kada se može pričestiti?
Crkva preporuča vjernicima koji su pripravni da se pričeste svaki puta kada su na misi, a dužnost im je najmanje jednom godišnje (o Uskrsu).
Euharistija?
Euharistija je sakrament Kristove spasenjske žrtve prinesene na križu jednom za svagda. Ona je bogoslužno posadašnjenje Kristova djela spasenja.
Misa je najvažniji čin našeg života.U njoj prinosimo Bogu sav svoj rad, svoje radosti i muke, sav svoj život. Sudjelovanjem u misnom slavlju raste naša vjera i ljubav, dobivamo nove snage da ispunimo svoje životne zadaće i naviještamo Radosnu vijest, i pomažemo braći ljudima
Koji su glavni dijelovi euharistije - Svete mise?
Glavni dijelovi mise su:
- uvodni obredi (zajedništvo nazočnih, svjesni Gospodinove prisutnosti)
- služba riječi (Bog nam govori preko proroka i apostola u Krista)
- euharistijska služba (kad svećenik prinosi kruh i vino, započinje velika euharistijska molitva, to je zahvalna i hvalbena molitva
- završni obred (blagoslov i otpust).
Kada je Isus ustanovio sakrament euharistije?
Isus je ustanovio euharistiju na Veliki Četvrtak za vrijeme Posljednje večere. Tada je ovlastio apostole, a preko njih biskupe i svećenike da posvećuju kruh i vino u Tijelo i Krv Kristovu.
Što je bitno kod euharistijskog slavlja?
Kod mise mora biti pšenični kruh i vino od loze nad kojima svećenik izgovara riječi posvete: Ovo je moje tijelo …Ovo je moja krv… Posvetom se zbiva pretvorba kruha i vina u Tijelo i Krv Kristovu.
Pokora ili ispovijed
Ispovijed je sakrament u kojem kršćanin priznaje Bogu svoje grijehe, za njih se kaje,a Bog mu preko svećenika oprašta.Vidljivi znak pomirenja s Bogom i Crkvom.
Kada je Isus ustanovio ovaj sakrament?
Na Uskrs navečer Isus je dao apostolima vlast ispovijedanja riječima: "Primite Duha Svetoga: kome oprostite grijehe, opraštaju im se, kome zadržite zadržani su im".
Koji su bitni elementi ispovijedi?
Bitni elementi ispovijedi su:
- ispit savjesti
- kajanje odluka o popravku
- ispovijed grijeha pred svećenikom
- pokora
Kakvo kajanje razlikujemo?
Razlikujemo savršeno kajanje (iz ljubavi prema Bogu) i nesavršeno kajanje (strah od kazne - pakao).
Koje grijehe treba ispovjediti?
Pokornik treba ispovjediti sve teške grijehe kojih se sjeća nakon što je pažljivo ispitao savjest. Crkva preporuča da se ispovjede i svi laki grijesi.
Grijeh je povreda ljubavi prema Bogu i braći ljudima.Treba se poniziti i priznati:
Kriv sam, žao mi je, neću više, popravit ću se.
Vidljivi znak pomirenja s Bogom i Crkvom je sakrament pokore, sveta ispovijed.Ako ti je iskreno žao, Bog ti oprašta.Svećenik je tu da ti pomogne pomiriti se s Bogom. On će se radovati da ti u ime Crkve dade odrješenje grijeha.
U ispovjedaonici pokornik se prekriži: U Ime Oca i Sina i Duha Svetoga! Amen.. zatim moli:
SKRUŠENO ISPOVIJEDAM SVOJE GRIJEHE KOJE SAM UČINIO OD POSLJEDNJE ISPOVIJEDI. Ispovjedio sam se (kada?)
Po završenoj ispovijedi pokornik kaže:
Molim pokoru i odrješenje od grijeha.
Zatim moli::
Kajem se od svega srca što uvrijedih Boga najveće i najmilije dobro.Mrzim na sve svoje grijehe i čvrsto odlučujem da ću se popraviti i da više neću griješiti.
Bolesničko pomazanje
Što je bolesničko pomazanje?
Bolesničko pomazanje je sakrament koji daje snagu da bolesnik, poput Krista, s punim pouzdanjem u Boga prihvati bolest i nevolje koje bolest nosi. Primaju ga (ozbiljno bolesni) bolesnici.
Sveti ili svećenićki red
Što je Sveti red?
U Svetom redu prima se neizbrisiv biljeg i naročita milost za vršenje službe. Ovaj sakrament podjeljuje biskup. Primaju ga đakoni, svećenici i biskupi.
Sveta ženidba
Što je ženidba?
Kršćanska ženidba je sakrament ljubavi koju Bog dariva supružnicima i kojom ih povezuje sa sobom.
Koje su bitne oznake ženidbe?
Bitne oznake ženidbe su:
- jedinstvo mnogoženstvo je nespojivo s bračnim jedinstvom
- nerazrješivost - rastava odjeljuje ono što je Bog sastavio
- otvorenost plodnosti odbacivanje plodnosti osiromašuje brak
Da li je dopušteno rastavljenima ponovno sklopiti brak?
Nova ženidba rastavljenih, dok živi zakoniti bračni drug, nije u skladu s Božjim zakonom. Oni koji su ponovno sklopili građanski brak ne smiju pristupati pričesti te ne mogu kumovati na krštenju i krizmi.
