Grof Nikola Monte Mellini napisao je godine 1709. nekoliko stihova i rečenica s lijepim željama za Božić te poslao svojim prijateljima i rodbini, stoga se smatra izumiteljem božićnih čestitki. Iako je zamisao bila lijepo prihvaćena slanje čestitki za Božić proširilo se tek u 19. stoljeću kada su dvije tiskare u Milanu počele prodavati razglednice s prigodnim crtežima.

Na mjestu špilje Isusova rođenja u 4. je stoljeću izgrađena bazilika. Mjesto gdje su bile jaslice u koje je Marija položila Isusa označava velika srebrna zvijezda s natpisom na latinskom jeziku "Ovdje je Djevica Marija rodila Isusa Krista".

Betlehem je smješten u Judejskom gorju na 2 brežuljka visoka 750 metara.

Prema jednom dokumentu iz sredine XVII. stoljeća prvim drvcem s upaljenim svijećama smatra se jela u dvorcu Heidelbergu na čijim su granama 1650. na vjenčanju francuskog vojvode, koje je bilo na Božić, po prvi put zasjale prave voštanice dočaravajući tako svijetlost koju svijetu Isus donosi svojim rođenjem.

U katoličkim zemljama južne Europe darove tradiocionalno nosi Mali Isus, a u zemljama europskog sjevera sveti Nikola kojega nazivaju Santa Claus (skraćenica od "Sanctus Nicolaus").
Djeca u Hrvatskoj dobivaju darove i od jednog i od drugog - nadajmo se uz objašnjenje da je Mali Isus Spasitelj svijeta, a sveti Nikola biskup koji je u prošlosti pomagao ljudima.

Isus se rodio 6.-4. pr. Krista. U Evanđelju stoji zapisano da je Isus rođen u vrijeme kralja Heroda a ovaj je umro 4. prije Krista. Naime mi godine brojimo prema izračunu Dionizija Malog, monaha iz 6. stoljeća koji je izračunao godinu Kristova rođenja ali se u proračunu zabunio za nekoliko godina.

Češkom kralju Vjenceslavu (Vaclavu) može se zahvaliti lijep običaj pečenja raznih kolača i darivanja siromašnima i nemoćnima. Priča kaže kako je Vaclav s prozora svoje kraljevske palače vidio promrzla siromaha koji je na ulici tražio nešto za ogrijev, napunio košaru hranom i odnio mu. Također je pripredio božićnu gozbu za sovje najsiromašnije podanike. Bijaše to u X. stoljeću.

Larry Stewart darovao je kroz 26 godina u prosincu 1,3 milijuna dolara slučajnim prolaznicima na ulicama Kanzas Cityja. Davne 1979. dobio je otkaz, ali videći konobaricu koja je imala lošu jaknu pomislio je "a ja mislim da je meni loše..." Darovao joj je 20 dolara. Kasnije se obogatio i kako je raslo njegovo bogatstvo rasli su i darovi. Oslabljen kemoterapijama ove godine otkrio je svoj identitet.

Još su pretkršćanska germanska plemena u prosincu palila svijeće na vijencima od zimzelena kao znak nade u dolazak proljeća. U Skandinaviji su palili svijeće na «krugu zemlje» te zazivali ponovni dolazak dugih ljetnih dana. Kršćani su tradiciju izrade adventskih vijenaca preuzeli u Srednjem vijeku.

Godine 330. određen je 25. prosinca kao datum slavljenja Isusova rođendana. U ono vrijeme tog dana u Rimu se slavio blagdan Nepobjedivog Sunca - Natalis Solis Invicti, u Grčkoj Dioniza, a stari Egipćani su slavili rođenje Horusa.

Crkva je tek 1691. prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu. Naime u razdoblju obnovljenog Zapadnog rimskog carstva gotovo u čitavoj Europi početak nove godine bio je na Božić. O ovom svjedoči i hrvatska božićna pjesma Narodi nam se kralj nebeski stihom na tom mladom ljetu veselimo se.

Pjesmu "Tiha noć", izvorno "Stille nacht", napisao je župnik austrijskog gradića Oberndorfa Joseph Mohr a uglazbio učitelj Franz Gruber nakon što su se 1818. pokvarile orgulje župne crkve.

Nije poznato kada se točno počeo slaviti Božić, a Došašće kao priprema za Božić kroz 4 nedjelje slavi se u Crkvi od šestog stoljeća.

Na svijetu postoji 6 gradova i sela koji se zovu Betlehem.

U Betlehemu Judejskome u kojem se Isus rodio, 11 km od Jeruzalema, danas živi oko 30 000 ljudi.

Riječ Betlehem znači "kuća kruha".

Jedna od 9 današnjih pokrajina Južnoafričke Republike nosi ime Natal od 1497. Naime Vasco de Gama je otkrio točno 25. prosinca1497. pa je po tome dobila ime.

Prve jaslice napravio je sv. Franjo Asiški u pećini u talijanskom gradiću Greccio. Bile su to "žive jaslice" jer je Božji siromašak stavio jedno novorođenče između vola i magarca.

Rusi za Božić prosječno potroše jednu mjesečnu plaću (1339 eura) čime postaju najrastrošniji među europskim narodima. Najviše troše na poklone, zatim na izlaske pa na objede.

U zemljama engleskog govornog područja tradicionalno se priprema Božićni puding. Tko u njemu pronađe novčić penny biti će sretan cijelu godinu - naravno ako pri tom ne polomi zube.

Austrijske i njemačke vlasti zabranile su lik Djeda Božićnjaka tvrdeći da je on proizvod Coca-Cole i da odvlači ljude od pravog značenja praznika. Inicijativa za ovu kampanju krenula je iz Beča gdje darove tradicionalno donosi sveti Nikola.

U Austrijsko selo Christkindl (u prijevodu Dijete Isusu) stižu tisuće pisama naslovljenih na Dijete. Od 1950. godine tamošnja pošta odgovara svima koji pišu, a poštanski žig se mijenja svake godine.
Adresa: Dijete Isus - Christkindl, Postamt, A-4411 Christkindl, Austrija.

Selo Djeda Božićnjaka (8 km udaljeno od grada Rovaniemi u Laponiji - Finska) godišnje posjeti 500.000 turista. Božićna čestitka u njegovom poštanskom uredu košta 6 eura.

Dolina u kojoj je smješteno selo Djeda Mraza ima oblik uha, pa je bilo lako ispresti legendu kako Djed Mraz može slušati svu djecu Svijeta! Inače je najveća atrakcija u Selu upoznavanje Djeda i šaptanje želja na njegovo uho.

Uz poštanski ured, Selo Djeda Božićnjaka ima park sobova, tematski Santa Park, a turistima su vrlo zanimljive i igre Polarne svjetlosti tzv. Aurore borealis koja se također može vidjeti.

Osim Djeda, njegovih pomoćnika i sobova u selu Djeda Božićnjaka živi i djeluje i Baka Mraz.

Zahvaljujući različitim vremenskim zonama i Zemljinoj rotaciji Djed Mraz na Božić ima na raspolaganju dan od 31 sata, što bi značilo da posjeti 967,7 kuća u sekundi.

Djed Božićnjak i njegovi pomoćnici godišnje odgovore na više od 44 tisuće pisama na osam svjetskih jezika. Najviše ih stiže iz Velike Britanije (godišnje čak tisuća), slijede Italija, Poljska, Francuska ...
Pisma stižu i iz Hrvatske - stotinjak godišnje.

Ne samo u Laponiji već u cijeloj Finskoj Božić je najveći blagdan. Na ulicama se pjevaju božićne pjesme, posjećuju se razni božićni sajmovi; u gradu Turk još od 16.-og stoljeća se službeno 24. prosinca proglašava mir cijeloj zemlji. Finci veliku važnost pridaju obiteljskoj proslavi Božića.

U Bosni je na blagdan sv. Lucije, 13. prosinca, bilo zabranjeno presti, tkati i šivati jer je sv. Lucija zaštitnica očnog vida.